Koliko je dovoljno

Pitanje koje stoji u naslovu postavljeno je u kultnom filmu Wall Street a odgovor na njeg glasi: Više. Upravo se opravdanje da je pohlepa dobra te da je unaprijedila čovječanstvo krije iza činjenice da svijet kakav poznajemo ne bi postojao da nije pohlepe. Kada to pomislimo s pravom se možemo zapitati da li društveno odgovorno ponašanje ima smisla. Zar nije jednostavnije težiti ostvarenju vlastitih ciljeva bez potrebe za stalnim preispitivanjem jesmo li učinili sve što je potrebno da i ostale strane budu zadovoljne. Naravno da je to točno jer nije jednostavno biti društveno odgovoran. Dapače, takvo ponašanje je zahtjevno i nosi mnogo problema, često i više nego da mislimo samo na vlastiti boljitak. No što je to što pokreće ljude da budu odgovorni?

Vratimo se na sam film koji na jednostavan način prikazuje što pohlepa čini od čovjeka. Težnja za uspjehom i bogaćenjem dovela je glavnog protagonista, Gordona Gekka, na sam vrh poslovnog carstva tog financijskog središta svijeta. Način na koji je stigao na vrh nije nešto što se nauči u knjigama. Njegov put do ostvarenja snova krije u izjavi da prvo treba doći do velikih stvari a tek onda slijede lijepe. Radnje koje su ga dovele do velikih stvari isprepletene su špijunažom i nezakonitim radnjama. Jednostavno, ako nisi unutra onda si vani. I to je opravdanje kojim se povodi kako bi došao do cilja. Najgore od svega je da on u tome i uspijeva, te postaje bogat i uspješan. Ipak, postavlja se pitanje da li je on i sretan čovjek? 

Gledajući radnju filma iz perspektive sadašnjice nije se puno toga promjenilo. Svi znamo, ili se bar pokušavamo ponašati kao da znamo što je dobro a što loše. Zašto onda ipak činimo loše stvari? Pod pojam loše ne ulaze samo ekstremni slučajevi. Loše se puno više susreće u svakodnevnim malim stvarima kojima većina ne pridaje važnost. Cijela zajednica se zgraža nad pojmom korupcije i nepotizma no zašto onda ipak imamo takvih pojava u društvu. Poznata nam je uzrečica kako prvo trebamo počistiti pred vlastitim vratima da bi mogli pred tuđima. Počevši od sebe možemo pridonijeti boljoj zajednici i ugodnijem društvu u kojem živimo. Male stvari čine velike promjene i ako se tako postavimo u svakodnevnom životu za očekivati je da će se ponašanje preslikati na naše radno mjesto.

Srž svake zajednice pa tako i poduzeća je čovjek. Ono što čini društveno odgovorno poslovanje su svi ljudi koji u njemu djeluju i ponašaju se u skladu s tim. Društveno odgovorno ne znači djelovati po zakonu. Zakon predstavlja minimum kojeg bi se svi trebali držati a služi da se onima koji ne poštivaju niti taj minimalni okvir odgovornosti nametnu pravila po kojima trebaju živjeti i raditi. Ono što čini odgovorno poslovanje je težnja boljemu u svim segmentima poslovanja. Potreba za stalnim unaprijeđenjem i izdizanjem iznad općeprihvaćenih društvenih normi čini poduzeće odgovornim.

Pohlepa je možda unaprijedila čovječanstvo po pitanju razvoja no po pitanju sreće sigurno nije. Sreća se krije u dugotrajnim stvarima i ne bi se smjeli povoditi za onim kratkotrajnima koji će nam u budućnosti donijeti više štete nego koristi. Upravo se razlog zašto se ljudi ponašaju odgovorno krije u tome da takvo ponašanje donosi pravu sreću. Iako takav način razmišljanja neće dovesti do milijunskih zarada pojedinaca kao što je to postigao Gordon Gekko, ono može dovesti do velikih zarada koje služe u svrhu bolje i sretnije zajednice. Kako smo i naveli u prethodnom članku, zajednica prepoznaje takvo poslovanje i nagrađuje ga lojalnošću a to za društveno odgovorne znači i više nego dovoljno.

Društveno odgovorno poslovanje

Zašto je društvena odgovornost poduzeća toliko važna?

Društveno odgovorno poslovanje po definiciji predstavlja dobrovoljnu aktivnost poslovnog subjekta usmjerenu ka općem dobru. Riječ dobrovoljno se posebno naglašava u ovoj definiciji, jer manjinski broj stručnjaka dijeli mišljenje da se poduzeća društveno ponašaju samo zbog vanjskih pritisaka i utjecaja odnosno da je važnija percepcija javnosti glede društveno odgovornog poslovanja nego li samo djelovanje u stvarnosti. Međutim, puno veći broj stručnjaka smatra da je društvena odgovornost poslovanja jedna od najvažnijih značajki poslovanja nekog poduzeća te da uvelike utječe na konkurentnost poduzeća. Istina je, po mome mišljenju negdje između. Jer činjenica je da tvrtke koje imaju negativan predznak kod javnosti ,dugoročno ne profitiraju tj. oni poslovni subjekti koji ulažu u društveno odgovorno poslovanje dugoročno gledajući imaju rast. Kao najbolji PR za promjenu percepcije javnosti leži u društveno odgovornom poslovanju. Sami rast nije izravni produkt društveno odgovornog poslovanja ali zasigurno ima utjecaja.

Poslovni subjekti za svoj temeljni cilj imaju stjecanje dobiti i bez obzira koliko javnost vršila pritisak na poduzeće , poduzeće počinje razmišljati o društveno odgovornom poslovanju tek kada se osjeti promjena u profitu. Naravno, bez obzira na pojedinačne rezultate vršenja pritiska na poduzeća glede gore spomenutoga, vršenje pritiska javnosti je dobrodošlo čisto da subjekti shvate da se ne mogu ponašati kako žele i da profit dolazi od nas, van tvrtke.

Društveno odgovorno poslovanje se većinom veže za velike, multinacionalne tvrtke, dok ove "male" vode bitku s preživljavanjem na tržištu te im ostaje malo prostora za ove predmete, odnosno njihovi potezi su minorni u odnosu na velike multinacionalne tvrtke.

Kao što sam rekla na početku, društveno poslovanje se u ogleda u tome da se subjekti dobrovoljno brinu o društvu i zaštiti okoliša. Bez obzira što su neki subjekti mali, percepcija javnosti igra ogromnu ulogu za njih. Međutim, njihovi potezi u široj javnosti su slabo primijećeni. Uzmimo za primjer dvije male kvartovske trgovine. Jednu, koja je na dobrom glasu glede odnosa prema djelatnicima, glede pomaganja raznih dobrotvornih akcija i drugu koja djeluje apsolutno suprotno. Kao logičan odgovor nameće se to da će većina ljudi ići u ovu prvu, društveno odgovoran subjekt.

Kada se spominje društveno odgovorno poslovanje kod nas, većina nas misli na velike tvrtke poput banaka, Telekom-operateri, veliki strani koncerni. Većina ovih nabrojanih na sve moguće načine pokušavaju naglasiti svoje odgovorno poslovanje, jer su svjesni implikacija. Svjesni su da to utječe na njihovu prodaju, troškove, profit, lojalnost kupaca, reputacija, imidž, bolje odnose s regulatornim tijelima, učenje i inovativnost. Što vam prvo padne na pamet kad se objavi vijest da je najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj T-mobile ? Naravno, više bih volio tamo raditi nego negdje drugo. Ili, kod izbora banke vidite da Zagrebačka banka financira razne projekte, neprofitne udruge ili da financira vaš omiljeni nogometni klub. To će vas navesti da baš tu banku izaberete kao svoju.

Na jačanje društveno odgovornog subjekta je veliki utjecaj imala i globalizacija jer je protok informacija ubrzan, broj informacija je postao veći te su informacijske tehnologije ogromno napredovale.

Primjer je American Express, koji je odlučio da od svake svoje transakcije odvoji 1$ u dobrotvorne svrhe što je rezultiralo s povećanjem korištenja kartica od skoro 50%. Dakle, u ovom slučaju je korist bila obostrana.

Kao drugi primjer navest ću DM u Hrvatskoj, koji je na glasu kao poslodavac koji se odlično brine za svoje djelatnike. To kupci primjećuju, što rezultira činjenicom da je DM vodeća drogerija u Hrvatskoj.

Kada se spomene društveno odgovorno poslovanje, koji poslovni subjekt Vam prvo padne na pamet ?

Utječe li društveno odgovorno poslovanje poslovnih subjekata na Vaš odabir, na vaše ponašanje kao potrošača/korisnika ?