U prethodnih nekoliko godina sve više poduzeća uvodi
u svoje poslovanje praksu društvene odgovornosti. Usprkos recesiji i
predviđanju sve lošije gospodarske situacije, posluje mnogo poduzeća koja si
mogu dopustiti sudjelovanje u projektima od opće dobrobiti. Kako je nedavno
zavšila 2012. godina i tek smo ušli u novu, 2013., donosimo vam nekoliko
najznačajnijih projekata iz prethodne godine.
Zagrebačka
banka – prisutna u mnogim sferama društvenog života
Projekti:
- Održivi razvoj – Eko projekt, Green city, Živim zeleno
- Sponozorstva – kulturna događanja
- Donacije - originalni proizvod s prepoznatljivim tradicijskim motivom ili obrtničkom tehnikom – 300.000 kn
- Umjetnost i kultura
- Vizualne umjetnosti – Izložba, Galerij@, Karim Rashid, Svijet igračaka, Medović, Auer, Tuđa, Venecija – bijenale, Projekt – Triptih
- Glazba – 2Cellos, Božićni koncert, Zagrebačka filharmonija, Milanska skala
- HOO 1.212.000, 00
- Zajedno smo jači 775.000, 00
- Unicef 748.957, 78
- Muzej suvremene umjetnosti 500.000,00
- Kazališta 500.000,00
- Eko projekt: pošumljavanje opožarenih područja 395.478,89
Prema dostupnim podacima, preko
izravnih donacija isplačeno je 300.000 kuna, u ostalim projektima je
sudjelovala u ulozi sponzora. U razdoblju od 1.1.2012. do 30.9.2012. Zagrebačka banka je ostvarila dobit nakon
oporezivanja u iznosu od 1.200 milijuna
kuna. Donacija od 300.000 kuna je svega 0,025% iznosa njihove dobiti. Dovoljno
ili premalo?
DM
Projekti: 1. Jedni za druge
zajedno – Program babybonus, Sve za nju, Djeca sunca
2. Ekološka održivost – Tu čuvam
prirodu, dm green city projekt 2012.
3. Zdrav život – dm ženska
utrka, dm millenium jump, dm damski kup
Nema dostupnih podataka koliko se
izdvaja za projekte, samo napomenimo da im u prilog idu brojne nagrade prethodnik
godina.
T-com
Objavljivanje izvješća GRI pokazatelja prema svih smjernicama.
Šest najvećih ulaganja u
zajednicu:
Sveukupno 4.131.436, 50
kuna. U razdoblju od 1.1.2012. do 30.9.2012. ostvarena je dobit od 1.377.070.130.
Svakako pohvalno!
Banco
popolare Croatia
Briga za zaštitu okoliša,
održivi razvoj, odnos prema zaposlenicima i odgovornost prema društvenoj
zajednici u kojoj djeluje dio su korporativne kulture. Ono što svakako treba
spomenuti da je BPC jedina banka u Hrvatskoj čije je poslovanje potvrđeno
oznakom Green label saveza za energetiku grada Zagreba. U svoje poslovanje
uvode „zelene kredite“, poput zeleni kamatni, zeleni beskamatni, zeleni kredit,
zeleni paket.
Svakako je pohvalno što
poduzeća koja ostvaruju više milijunsku dobit dio tog novca na neki način
ponovno vraćaju zajednici. Postavlja se svakao pitanje da li je to dovoljno?
Prostora za napredak svakako ima, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Ponekad
se stekne dojam da društveno odgovorno poslovanje je samo neki novi trend,
način da se naziv poduzeća zadrži u svjesti potrošača. Prilog u tome govore
podaci do kojim je došao UNDP, koji govore da ukupni godišnji trošak za
riješavanje gorućih globalnih problema iznosi svega 40 milijardi dolara.
(Osnovna edukacije za sve 6 milijardi, čista voda 9 milijardi, reprodukcijsko
zdravlje za sve žene 12 milijardi, osnovno zdravstvo i prehrana za sve 13
milijardi američkih dolara). Nama, čija imovina je daleko manja od ovakih
iznosa, čini se kao veliki izdatak. Ali,
kada se uzem u obzir da je to svega 2,5% troškova za naoružanje 2007. godine,
ili 4% bogatstva 200 najbogatijih ljudi na svijetu, ili 50% onoga što se
potroši na alkohol u Europi u godini dana. Zar je stvarno moguće da okrećemo
glavu od gorućih problema za koji postoje rješenja, a ne tiče nas se izravno? Ima
li kraja ljudskoj ravnodušnosti i sebičnosti?
Velika većina ne razmišlja o problemu dok se i sami ne nađu u istom. Upravo zato je potrebna edukacija i razvijanje svijesti svakog čovjeka. Pohvalno je da postoje poduzeća koja vode brigu o društvenoj odgovornosti iako smatram da će ona poprimiti pravi smisao tek onda kada se za takvo djelovanje neće očekivai ništa za uzvrat.
OdgovoriIzbrišiNaravno da nikada nije dovoljno, ali je vrlo pohvalno da neka poduzeća uopće razmišljaju o unaprijeđenju zajednice. Bitno je naglasiti da poduzeća trebaju implementirati praksu DOP-a u svoje poslovanje ali na način da i ona imaju koristi od toga. Poduzeća nisu neprofitne organizacije koje bi novac trebale samo dijeliti, već je prirodno da za cilj imaju i ostvarivanje profita.
OdgovoriIzbrišiPostavlja se pitanje zašto su samo poduzeća ta koja su odgovorna za zajednicu, odnosno kojima se pripisuje takav teret. Postoje pojedinci koji imaju puno više nula na računu uspoređujući njihovo bogatstvo s profitima koja ostvaruju poduzeća. Mislimo da su oni jednako odgovorni za siromašne koji žive oko njih.
da slažem se.. zaista je super i pohvalno što ima sve više poduzeća koja su društveno odgovorna, iako smatram da takvih poduzeća nema dovoljno. Nadam se da će sva ili velika većina poduzeća shvatiti da mogu puno pridonijeti svojim društveno odgovornim poslovanjem
OdgovoriIzbrišiMislimo da bi i studenti i fakulteti trebali sve više i više raditi na ovom problemu i pokazati onim kompanijama koje ne shvaćaju važnost ovakvog razmišljanja da je vrijeme da učine nešto po tom pitanju...
OdgovoriIzbrišiZaista je pohvalno što ima još poduzeća koja su društveno odgovorna. Mnoga poduzeća kad sudjeluju u dobrotvornim svrhama, kad djeluju društveno odgovorno, odmah hoće nešto zauzvrat zato jer gledaju društveno odgovorno poslovanje kao trošak,a ne kao investiciju jer to bi im trebala biti važna stavka u poslovanju. Treba ulagati u mladu radnu snagu, njihovo obrazovanje,odgovornost prema zaposlenicima,briga za zaštitu okoliša,donacije u humanitarne svrhe..sve to doprinosi boljem razvitku i dobrobiti zajednice.
OdgovoriIzbrišiBilo društveno odgovorno poslovanje trend ili ne lijepo je vidjeti da sve više poduzeća posluje na taj način, slažem se da ne trebaju samo poduzeća biti odgovorna već i pojedinci.
OdgovoriIzbrišimeni se u svakom slučaju čini da situacija što se tiče društveno odgovornog poslovanja ide na bolje
OdgovoriIzbrišiMa nek samo društveno odgovorno posluju, to je najbitnije na kraju krajeva.
OdgovoriIzbriši